ADHD kod dece i odraslih – simptomi, procena i tretman
Kako prepoznati ADHD kod dece?
Osnovni simptomi odnose se na nepažnju, hiperaktivnost i impulsivnost. Kod jednog deteta najviše se primećuju teškoće da prati uputstva i završi zadatak, dok kod drugog u prvi plan dolaze nemir i teškoće da sačeka svoj red.
- Nepažnja – dete lako skreće pažnju, gubi pribor, zaboravlja obaveze ili teško organizuje zadatke.
- Hiperaktivnost – često se vrpolji, ustaje kada se očekuje da sedi ili mu je teško da se mirno igra.
- Impulsivnost – prekida druge, odgovara pre nego što čuje celo pitanje ili teško čeka svoj red.
U zavisnosti od toga koji simptomi preovlađuju, ADHD može imati pretežno nepažljivu, pretežno hiperaktivno-impulsivnu ili kombinovanu prezentaciju. Način na koji se teškoće ispoljavaju može se menjati s uzrastom.
Šta se zna o uzrocima ADHD-a?
Nasledni faktori imaju važnu ulogu. Istraživanja ukazuju da u nastanku ADHD-a verovatno učestvuje više činilaca. Način vaspitanja i školsko okruženje mogu uticati na to kako dete izlazi na kraj sa svakodnevnim teškoćama. Jasne rutine i dosledna podrška mogu mu olakšati da prati obaveze i postepeno stekne veću samostalnost.
Kako izgleda stručna procena?
Stručnjak procenjuje kada su teškoće počele, koliko dugo traju i kako utiču na funkcionisanje u različitim okruženjima, na primer kod kuće i u školi. Kod dece su važna zapažanja roditelja i nastavnika. Upitnici i skale mogu pomoći da se simptomi sistematično opišu, a dijagnoza se postavlja na osnovu celovite kliničke procene.
Procena uključuje i razmatranje drugih mogućih objašnjenja, kao što su problemi sa snom, anksioznost ili teškoće u učenju. Neka od ovih stanja mogu se javiti zajedno sa ADHD-om. Ako teškoće traju i ometaju dete kod kuće ili u školi, prvi korak može biti razgovor s pedijatrom uz konkretne primere onoga što primećujete.
Kako se planira tretman kod dece?
Plan podrške prilagođava se uzrastu deteta i teškoćama koje najviše utiču na njegov svakodnevni život. U plan se, prema potrebi, uključuju porodica, škola i stručnjaci koji prate dete.
- Podrška roditeljima i bihejvioralne strategije – roditelji mogu naučiti kako da daju kratka i jasna uputstva, podele veći zadatak na manje korake i pohvale konkretan trud deteta. Kod mlađe dece strukturisani programi podrške roditeljima imaju posebno mesto u tretmanu.
- Podrška u vrtiću ili školi – dogovor s vaspitačima ili nastavnicima može pomoći da se uvedu jasniji raspored, kraći koraci pri radu i pauze za kretanje.
- Psihološka podrška – prilagođava se potrebama deteta ili adolescenta. Može se usmeriti na rešavanje problema, regulaciju emocija, odnose s vršnjacima i samopouzdanje. Kod adolescenata se u određenim okolnostima mogu primeniti kognitivno-bihejvioralne tehnike.
- Lekovi – u tretmanu se koriste stimulativni i nestimulativni lekovi. O njihovom uvođenju i praćenju odlučuje lekar na osnovu uzrasta, izraženosti teškoća, zdravstvenog stanja i odgovora na prethodnu podršku.
ADHD kod odraslih i uloga skrininga
U odraslom dobu teškoće se mogu ispoljiti kroz zaboravljanje obaveza, probleme s planiranjem vremena, impulsivne odluke ili osećaj unutrašnjeg nemira. Ako se prvi put posumnja na ADHD u odraslom dobu, deo procene je razgovor o simptomima iz detinjstva i o tome kako sada utiču na posao, odnose i svakodnevne obaveze.
Skrining upitnik može pomoći da se prepozna potreba za detaljnijom procenom. Za potvrdu dijagnoze potrebna je celovita stručna procena, koja uključuje i razmatranje stanja sa sličnim simptomima.
Za informacije o terminima u Poliklinici Anima Plus u Nišu posetite stranicu Kontakt.
Literatura
NICE. Attention deficit hyperactivity disorder: diagnosis and management (NG87).
CDC. ADHD in Children, Diagnosing ADHD i Treatment of ADHD.
NIMH. Attention-Deficit/Hyperactivity Disorder: What You Need to Know.
UNICEF. (2011). Priračnik za podobruvanje na kognitiven i socio-emocionalen razvoj. Skopje.
Mitrović, D. (2008). Hiperkinetski poremećaj, priručnik za pedijatre i psihologe. Institut za zaštitu zdravlja, Institut za psihijatriju Kliničkog centra Vojvodine, Novi Sad.
Stepanović, S. (2019). ADHD i ADD, poremećaj pažnje iz drugog ugla. Visoka škola socijalnog rada, Beograd.