Poliklinika Anima Plus

ŠTA JE ADOLESCENCIJA?

Adolescencija je doba promena i faza prelaska iz detinjstva u odraslo doba. To je ranjivo vreme kada deca mogu razviti nezdrave navike koje prerastaju u probleme u kasnijem periodu života. Pitanja ponašanja u adolescenciji, koja su prilično česta, takođe se pojavljuju tokom ovog vremena, onemogućavajući roditeljima da im priđu. Adolescencija nije sasvim jednostavno doba ni za decu ni za roditelje.

Jedini način da se nosite sa potrebama i problemima u ovoj fazi odrastanja je da znate za njih i budete spremni da se s njima suočite. Evo naše liste najčešćih problema sa kojima se adolescenti susreću, ali su tu i naši saveti za roditelje koji su ključna karika u rešenju problema.

KOJE SU TO FIZIČKE PROMENE SA KOJIMA SE ADOLESCENTI SUSREĆU?


Do fizičkih promena dolazi usled promene nivoa hormona, što se dešava na normalnom fiziološkom planu. Devojke mogu početi da osećaju svest o svojoj figuri. Promena glasa i izgleda dlaka na licu kod dečaka je možda najistaknutija promena koja se dešava tokom adolescencije. Akne su jedan od najvećih problema.

Povećanje mišića ponekad dovodi do prekomerne telesne težine kod tinejdžera. Rast stidnih dlaka kod devojčica i dečaka. Miris tela postaje drugačiji. Devojke dobijaju menstruaciju. Ono na šta roditelji trebaju najviše da obrate pažnju jeste komunikacija i otvoreni razgvori sa svojom decom kao i razgvoori o promenama koje se dešavaju.


KOJI SU TO EMOCIONALNI PROBLEMI SA KOJIMA SE ADOLESCENTI SUSREĆU?


Hormoni utiču na tinejdžera ne samo fizički, već i emocionalno. Adolescencija je doba između odrasle dobi i detinjstva. Tinejdžeri su često zbunjeni oko svoje uloge i rastrzani su između odgovornosti odrasle osobe i svojih želja kao dece. Oni imaju tendenciju da se osećaju previše emocionalno (krive za to hormone).

Skoro sve i svašta može ih učiniti srećnim, uzbuđenim ili ljutim. Devojke u adolescenciji su podložne plaču. Promene raspoloženja česte su među tinejdžerima i devojčicama. Telesne promene rezultiraju samosvešću.

Deca koja su rano dosegla pubertet mogu se čak i osećati čudno. U ovom trenutku može se pojaviti osećaj inferiornosti ili superiornosti. Adolescencija je doba kada se kod mladih javljaju seksualna osećanja. Osećanja i misli o seksu mogu izazvati osećaj krivice. Pubertet može biti emocionalna vožnja toboganom, i to je normalno. Evo kako možete pomoći svom detetu da se nosi sa ovim emocionalnim problemima adolescencije.


PROMENE U PONAŠANJU?


U ovom periodu dolazi i do promene ponašanja, gde adolescenti postaju buntovni, hiroviti, svojeglavi. Narušava se odnos prema roditeljima, prema školi ali dolazi do promena u komunikaciji sa vršnjacima.

Ponekad ih pritisak vršnjaka i potreba da se „uklope“ mogu naterati da se ponašaju na određeni način ili da razviju određene navike koje je teško prekinuti. Odevanje, frizura i osećaj za modu tinejdžera se takođe menjaju..Kada sagledamo sve ove faze promena, može se slobodno reći da je ovo se prolazno ali da ono što roditelji trebaju da znaju i stalno imaju na umu jeste da njohov adolescent nije potpuno nezavisno u suočavanju sa svojim emocijama i potrebna mu je podrška.


Tinejdžeri su ranjivi i mogu se lako prebaciti na pogrešnu stranu. Zloupotreba supstanci jedan je od najvećih problema sa kojima se moraju suočiti roditelji adolescenata širom sveta. Pritisak vršnjaka jedan je od značajnih faktora koji tera adolescente da počnu pušiti i piju ili se drogiraju. Sklonost preuzimanju rizika podstiče većinu tinejdžera da pokušaju da puše ili piju čak i pre nego što su punoletni.

Ono što može početi kao „uzbuđenje“ može postati navika ako ostane neobuzdano. Lak pristup supstancama poput cigareta, alkohola, droga i anaboličkih steroida može povećati iskušenje nedozvoljene supstance budu probane, a nekad i u kontinuitetu konzumirane. Agresija i nasilje su na žalost sastvani deo današnjeg odrastanja dece. Sve se više i priča i piše o tome. Empatija je nešto što im u ovom period nedostaje i na kojoj se treba raditi.

PSIHOLOŠKI PROBLEMI


Danas kada je deci sve dostupno, vrlo lako dolazimo do toga da sami sebi daju dijagnoze i sami sebe pokušavaju da “izleče”. Ako je dete previše ćudljivo imperativ je da se za njih potraži stručnu pomoć. Najčešći poremećaji mentalnog zdravlja koji se primećuju tokom adolescencije su anksioznost i poremećaji raspoloženja. Socijalne fobije i panični poremećaji česti su u ovoj starosnoj grupi. Devojčice mogu biti sklonije razvijanju depresivnih poremećaja nego dečaci. Tinejdžeri mogu imati problema sa samopoštovanjem ili samopouzdanjem. Osećaj inferiornosti ili superiornosti često proističe iz njihovog izgleda i prihvatanja njihovog tela – boje kože, lepote i figure. Iako su ćudljivost i ljutnja normalni kod tinejdžerki i dečaka, možda nisu uvek ono što izgledaju. Prepoznavanje simptoma psiholoških problema u adolescenciji nije lako i potrebno je oko stručnjaka. Vrlo često dolazi do takvog stanja da deca imaju suicidne misli što u većini slučajeva krene samopovređivanjem. Vrlo često su zbunjeni i svojom seksualnošću. Važan zadatak adolescencije je i oblikovanje seksualnog identiteta te doživljaja sebe kao partnera u vezi. Prve ljubavi zato mogu biti bolne, one nose određene lekcije, imaju svoj udeo u formiranju identiteta adolescenta, buduće odrasle osobe. Ujedno, adolescencija na neki način predstavlja i doba velikog rastanka. Mlada osoba se oprašta s celokupnim svojim dosadašnjim svetom. Prvo se adolescent oprašta od emocionalne sigurnosti i bezbrižnosti detinjstva, a u završnoj fazi adolescencije opraštaju se od zavisnosti o roditeljima.

Pripremila: Ivana Stanojević Krstić; psiholog i porodični psihoterapeut