Georg Valter Grodek (13. oktobar 1866., Bad Kezen – 10. jun 1934., Knonau, blizu Ciriha) bio je lekar i pisac koji se smatra pionirom psihosomatske medicine. Grodek je rođen u luteranskoj porodici. Njegovi radovi pre Prvog svetskog rata u potpunosti su prihvatili eugeniku i ideologiju Volkiš pokreta. Godine 1902. Grodek je objavio svoju prvu knjigu, […]
Dr Milan Popović (1924-2012) bio je ugledni srpski neuropsihijatar i psihoterapeut psihoanalitičke orijentacije, profesor na Filozofskom i Medicnskom fakultetu u Beogradu, šef katedre za sociologiju, upravnik Odeljenja za filozofiju i sociologiju i dekan Filozofskog fakulteta. Na Filozofskom fakultetu je predavao “Socijalnu patologiju” i “Opštu psihopatologiju” a na Medicinskom fakultetu psihoterapiju i socijalnu psihijatriju. Jedan je […]
Sedam kultnih Hičkokovih filmova sa stanovišta psihoanalize.
Ervin Štraus, rođen 11.10.1891. godine u Frankfurtu, bio je nemački fenomenolog i neurolog koji je svojim zalaganjem na polju psihijatrije i antropologije pomogao u uvođenju holističkog pristupa koji je podrazumevao kritiku prema mehanističkim i redukcionističkim gledištima u razumevanju i lečenju ljudi.
Dejvid Tejlor imao je istaknutu karijeru kao analitičar za obuku, psihijatar i psihoterapeut u javnom sektoru. Gostujući je profesor na Univerzitetskom koledžu u Londonu, poverenik Melanie Klein Trust i član odbora Britanskog psihoanalitičkog društva odgovornog za istraživanje.
Robert Hinshelwood (1938) je engleski psihijatar i akademik. Profesor je psihoanalitičkih studija na Univerzitetu u Esseksu. Školovao se za lekara i psihijatra. Interesovao se za pokret Terapijske zajednice od 1974, i urednik je u The International Journal of Therapeut Communities (1980) sa Nickom Manningom.
Alis Miler je bila ugledna švajcarsko-poljska psihološkinja, psihoanalitičarka, filozofkinja i javna intelektualka poznata po svojim knjigama u kojima je pisala o roditeljskom zlostavljanju dece. Njen doprinos psihologiji je izuzetan a njene knjige prevedene su na mnogo jezika.
Švajcarski psihijatar Herman Roršah je septembra 1921. godine upoznao psihološku naučnu javnost sa svojim ,,dijagnostičkim testom zasnovanom na opažanju” (Rorschach, 1921). Roršahov test, koji se sastojao od 10 karata sa mrljama od mastila koje sačinjavaju osnovnu testovnu građu njegovog mernog instrumenta, a koji je i danas slavljen, izrazito cenjen i korišćen, isprva je od strane samoga autora bio zamišljen kao test opažanja ali je vremenom svrstan u skupinu projektivnih tehnika.
Marion Vudman, rođena Boa, jedna je od najpoznatijih jungovskih analitičara Severne Amerike, rođena 15. avgusta 1928.godine u Kanadi. Bila je najstarije od troje dece majke Ile, domaćice i oca Endrua Boa, koji je bio ministar. Imala je dva brata, Frejzera Boa koji je bio psihoanalitičar i Brusa Boa, koji se bavio glumom. Prvo je studirala englesku književnost na Univerzitetu Zapadni Ontario i bavila se predavanjem engleskog jezika i drame više od dvadeset godina u srednjoj školi.
Karl Gustav Jung (1875-1961), jedan od najvećih i najbrilijantnijih umova XX veka, švajcarski lekar i profesor Univerziteta u Cirihu. Posle završenih studija medicine u Bazelu u 25. godini kreće sa specijalizacijom psihijatrije, te postaje asistent svetski poznatog psihijatra Eugena Brojlera, na njegovoj Klinici za mentalne bolesti u Cirihu.
Ksenija Kondić bila je specijalista kliničke psihologije i redovni profesor na Filozofskom fakultetu u Beogradu, jedan od osnivača Društva za razvoj psihoanalize. Bavila se psihoanlitičkom psihoterapijom dece i adolescenata. Kao predavač bila je angažovana i na Filozofskom fakultetu u Nišu.
Ivan Nastović bio je doktor psiholoških nauka, specijalista za kliničku psihologiju, psihoterapeut i kako se smatra, možda jedan od najboljih poznavalaca dubinske psihologije na našim prostorima. Bavio se grupnim i individualnim tumačenjem snova. Držao je i edukativne grupe za stručno tumačenje snova širom bivše Jugslavije.
Marija Luiza fon Franc bila je švajcarski psiholog, jungijanska analitičarka, široj javnosti poznata po njenim vrlo lucidnim interpretacijama bajki i alhemijskim rukopisima. Do dan danas važi za neprikosnoveni i vodeći autoritet na području psihološke interpretacije bajki. Bila je bliska saradnica Karla Gustava Junga sa kojim je sarađivala preko trideset godina.
Rolo Mej (Rollo Reece May), rođen 21.04.1909. godine u Ohaju, bio je uticajni američki psiholog i autor jedne od najeminentnijih knjiga Ljubav i volja. U svojim radovima, mnogi su ga često povezivali za humanističkom psihologijom i egzistencijalističkom filozofijom, a on se, zajedno sa Viktorom Franklom, zauzimao za egzistencijalističku psihoterapiju.
Dr Džonatan Sklar je nezavisni psihoanalitičar za psihoterapijsku edukaciju i saradnik u Britanskom psihoanalitičkom društvu (BPAS). Radio je u privatnoj praksi više od trideset godina. Karijeru je počeo kao psihijatar a kasnije se edukovao za psihoterapiju na Klinici Tavistok i psihoanalizu na Institutu za psihoanalizu (IoPA).
Aleksandar Loven (23. decembar 1910 – 28. oktobar 2008) bio je američki lekar i psihoterapeut. Razvio je bioenergičku analizu, odnosno oblik telesne psihoterapije, nazvane i kao psihoterapija orjentisana na telo. Ovaj psihoterapijski pristup pristup primenjuje osnovne principe somatske psihologije koja potencira da je sva trauma ukorenjena u musklulaturi tela.
Helen Flanders Danbar, bila je američka psihoanalitičarka koja se bavila psihosomatskom medicinom i psihosomatskom psihologijom. Osnovala je prvu školu psihosomatike u Njujorku. Rođena je u Čikagu 14. maja 1902. godine.
Tamara Štajner Popović je bila trening analitičar Beogradskog psihoanalitičkog društva i Internacionalne psihoanalitičke asocijacije i prvi dečji psihoanalitičar u našoj zemlji. Uživala je veliki ugled u evropskim i svetskim psihoanalitičkim krugovima. Zahvaljujući njoj i naporu koji je ulagala na širenju psihoanalitičke teorije i tehnike psihoanalitičke psihoterapije u Srbiji, naša zemlja je počela da se prepoznaje kao novo izvorište stare psihoanalize. Vratila je na našu psihološku scenu psihoanalizu kao vrlo inspirativan način razmišljanja koji temeljno i mudro objašnjava ponašanje i psihički život pojedinaca, grupa kao i velikog broja društvenih pojava.
Harald Julius Alfred Carl-Ludvig Schultz-Hencke, rođen 18. avgusta 1892. godine u Berlinu, bio je nemački psihijatar i psihoterapeut. Bio je sin Dankmara Šulc – Henkea ( Dankmar Schultz – Henke ), hemičara i osnivača fotografskog instituta pri edukacionoj organizaciji za primenjene umetnosti, Lette-Verein, u Berlinu.
Daniel N. Štern (16. avgust 1934.- 12. novembar 2012.) bio je istaknuti američki psihijatar i psihoanalitički teoretičar, specijalizovan za razvoj novorođenčadi, o kojoj je napisao niz knjiga- od kojih je najznačajnija “Interpersonalni svet odojčadi” (1985). Bio je dobro poznat kao stručni istraživač ranog afektivnog vezivanja majke i deteta. Istraživanje i otkrića na polju afekt
Ronald David Leing, britanski psihijatar poznat po svom alternativnom pristupu lečenju šizofrenije. Takođe je bio osnivač pokreta koji će 1960-ih i 70-ih biti poznat kao anti-psihijatrija.
Frida From Rajhman je bila pionirka u oblasti psihoanalize koja je najveći deo svog života provela lečeći psihotične pacijente. Rođena je u Nemačkoj, 23.oktobra 1889., severno od Švarcvalda. Njena majka, Klara Simon Rajhman bila je oštroumna, samouverena i energična žena.
Jost Abraham Maurits Meerloo (14. mart 1903. – 17. novembar 1976.) bio je holandski doktor medicine i psihoanalitičar. Kao lekar opšte prakse, radio je sve do 1942. pod nacističkom okupacijom, kada je preuzeo ime Jost da prevari okupacione snage i 1942. pobegao u Englesku (nakon što je jedva izmakao smrti od ruku Nemaca). Bio je šef Psihološkog odeljenja holandske vojske u Egzilu u Engl
Franc Gabrijel Aleksander (na mađarskom Aleksandar Ferenc Gabor) bio je psihoanalitičar i lekar. Rođen je 22. januara 1891. godine u jevrejskoj porodici u Budimpešti. Otac mu je bio Bernhard Aleksander, filozof i književni kritičar. Osnivač je psihosomatske škole u Čikagu i smatra se jednim od osnivača psihosomatske medicine i psihoanalitičke kriminologije.
Sajt animaplus.rs koristi kolačiće
Privacy settings
Podešavanje privatnosti
Ovaj sajt koristi funkcionalne kolačiće i eksterne skripte da poboljša vaše iskustvo. Koji kolačići i skripte se koriste i kako utiču na vašu posetu navedeno je na levoj strani. Podešavanja možete promeniti u bilo kom trenutku. Vaš izbor neće uticati na vašu posetu.
https://animaplus.rs/politika-privatnosti/
NOTE: These settings will only apply to the browser and device you are currently using.
Cookies - Kolačići
Sajt animaplus.rs koristi “Cookies-Kolačiće”.